Napredna astronomija zemlje Laputa

Ovako piše Jonathan Swift u romanu Gulliver’s Travels, na strani 185 u Pinguin Popular Classics izdanju knjige godine 1994:

“They have likewise discovered two lesser stars, or satellites, which revolve about Mars, whereof the innermost is distant from the centre of the primary planet exactly three of the diameters, and the outmost five; the former revolves in the space of ten hours, and the latter in twenty-one and an half; so that the squares of their periodical times are very near in the same proportion with the cubes of their distances from the centre of Mars, which evidently shows them to be governed by the same law of gravitation, that influences the other heavenly bodies.”

Jonathan Swift (30. novembar 1667 - 19. oktobar 1745) je bio irski književnik, satiričar, pisac pamfleta. Čuven je po djelu “Guliverova putovanja”. Sva svoja djela je objavljivao pod pseudonimima ili anonimno. Poznat je i kao majstor dva oblika satire.

Rođen je u Dublinu kao drugo dijete Jonathana i Abigeil Erik Swift. Otac mu je rođen u Irskoj, a majka u Engleskoj. Otac mu je umro sedam mjeseci prije njegovog rođenja. O njegovom djetinjstvu se malo zna, a činjenice o njemu su često kontradiktorne. Vjeruje se da mu se majka vratila u Englesku još dok je Jonathan bio jako mlad. Ostavila je Jonathana kod porodice svog oca. O mladom Jonathanu se najviše brinuo njegov ujak Godvin. Godvin je poslao Jonathana u Kilkeni gimnaziju zajedno sa rođacima. Bila je to gimnazija koju je pohađao i filozof Džordž Berkli.

Od 1682. godine studirao je na Triniti koledžu u Dublinu, na kome je diplomirao 1686. Dok je spremao magistraturu politički nemiri u Irskoj prisilili su ga da ode u Englesku. Majka mu je pomogla da dobije položaj sekretara i ličnog pomoćnika Ser Vilijama Templa na Mur Parku. Vilijama Templ je bio diplomat, koji je bio zaslužan za Trojnu Alijansu 1668. Templ je otišao u penziju i na svom imanju je gajio baštu i pisao memoare. Swift je zadobio Templovo povjerenje pa je bio upoznat sa stvarima velikog značaja. Nakon tri godine službe Templ je Swifta predstavio kralju Vilijamu III od Engleske. Slao ga je u London da urgira kod kralja da prihvati zakon za trojni parlament.

Tokom boravka kod Templa upoznao je Ester Džonson, tada osmogodišnju djevojčicu, koja je bila kćerka jednog od sluga. Bila je bez oca, a Swift je bio njen tutor i mentor. Dao joj je nadimak Stela, a njih dvoje su čitav život bili u bliskim odnosima.

Swift je 1690. napustio Templa i otišao je u Irsku zbog zdravlja. Nakon godinu dana vratio se u Mur Park. Swift je cijeli život patio od Menijerove bolesti. Za vrijeme drugog boravka kod Templa magistrirao je 1692. u Hertford koledžu na Univerzitetu Oksford. Očajnički je pokušavao da nađe bolji posao, pa je uz Templovu pomoć postao svećenik Irske crkve, a 1694. dobio je parohiju u diocenozi Konor u Kilrutu. Izgleda da je Swift tu bio izolovan u maloj udaljenoj zajednici, daleko od centara moći i uticaja. Dok je bio u Kilrutu bio je u romantičnoj vezi sa Džejn Varing. U jednom pismu nudio joj je brak i rekao je da će napustiti Irsku, ako ga odbije. Izgleda da ga je odbila, jer se Swift vratio u Englesku i ponovo je bio u službi kod Templa 1696. Tu je ostao do Templove smrti. Templu je pripremao memoare. Tokom tog vremena napisao je satiru, koja je bila kritika Templovoga eseja. Satiru je objavio tek 1704.

Templ je umro 1699. Swift je ostao kratko u Engleskoj da završi Templove memoare možda se nadajući da će neko priznati njegov rad i ponuditi mu odgovarajuće zaposlenje u Engleskoj. Međutim pojedini Templovi prijatelji i rodbina su zamrzili Swifta, jer se u memoarima našlo indiskretnih detalja, koji su im smetali. Neuspješno je pokušao da nađe zaposlenje kod kralja. Dobio je ponudu da bude sekretar i kapelan Erla od Berklija, jednog od vrhovnih sudija Irske. Kada je doputovao do Irske to mjesto je već bilo popunjeno. Međutim radio je kao kapelan u Larakoru, Ageru i Dublinu. Kao kapelan Erla Berklija većinu vremena je proveo u Dublinu i često je putovao u London. Napisao je 1701 politički pamflet.

Swift je 1702. doktorirao na Triniti koledžu u Dublinu. Za vrijeme posjeta Londonu Swift je objavio dvije knjige “A tale of a Tub” , “The Battle of the Books”, i počeo je sticati ugled kao pisac. Upoznao se tada i postao prijatelj sa Aleksandrom Popom, Džonom Gejom i Džonom Arbutnotom.

Swift je tih godina postao politički aktivan. Od 1707. do 1709, a opet 1710. Swift je bio u Londonu. Neuspješno se tada zalagao kod vigovske administracije u ime irskog klera oko jednog vlasničkog problema. Torijevci, koji su bili u opoziciji pokazali su više razumijevanja za njegove zahtjeve. Torijevci kad su došli na vlast 1710. su regrutovali Swifta da bude urednik Egzamajnera. Swift je 1711. objavio politički pamflet “Ponašanje saveznika”, u kojem je napao vigovsku vlast zbog njihove nesposobnosti da završi dugi rat sa Francuskom. Torijevci su vodili tajne razgovore sa Francuzima i ti razgovori su doveli do Utreškog mira 1713., kojim je završen Rat za špansko nasljeđe.

Jonathan Swift je bio dio unutrašnjeg kruga torijevske vlasti i često je bio posrednik u unutrašnjim sporovima između ministra vanjskih poslova i ministra finansija i premijera. Svađa dvojice ključnih torijevskih vođa rezultirala je ostavkom premijera Roberta Harlija. Kada je umrla kraljica Ana, na vlast je došao kralj Džordž i vigovci su se vratili na vlast, a vođama torijevaca je suđeno jer su vodili tajne pregovore sa Francuzima.

Pred pad torijevske vlasti Swift se nadao da će ga nagraditi unosnim crkvenim položajem u Engleskoj. Međutim kraljica Ana nije obožavala Swifta, pa je spriječila te namjere. Najbolje što su mu mogli osigurati bio je položaj dekana Sent Patrika u Dublinu. Kada su se vigovci vratili na vlast za Swifta nije bilo druge nego da ode u Irsku. Kada se vratio u Irsku iskoristio je svoju sklonost pamfletima i podržao je irsku stvar, tako da je dobio status irskog patriote.

Tih godina započeo je i svoje remek-djelo “Guliverova putovanja”. Veliki dio materijala oslikavao je politička iskustva. Epizoda kada Guliver gasi požar na palati Liliputanaca urinirajući na palatu predstavlja metaforu torijevskog nezakonitog mirovnog ugovora, kojim su napravili dobro djelo na nesretan način. Dugo je odlagao put u London i konačno je 1726. otputovao u London sa svojim djelom “Guliverova putovanja”. Odsjeo je kod prijatelja Aleksandra Popa. Džon Gej i Džon Arbutnot su mu pomogli da anonimno štampa djelo. Prvo je odštampano 1726. i odmah je postiglo veliki uspjeh. Štampano je još dva puta te godine i još jednom početkom 1727. Francuski, njemački i holandski prevodi su se pojavili 1727. Ilegalno je štampano na irskom 1727.

Swift se 1727. vratio u Englesku i odsjeo je ponovo kod Aleksandra Popa. Posjeta je bila kratka, jer je dobio poruku da Ester Džonson umire, pa se zbog toga vratio kući.Ester je umrla u januaru 1728. Swift je umro 19. oktobra 1745. Sahranjen je pored Ester Džonson.

“A Meditation upon a Broomstick” (1703-1710): Full text: Blackmask “A Critical Essay upon the Faculties of the Mind” (1707-1711) The Bickerstaff-Partridge Papers (1708-1709): Full text: U of Adelaide “An Argument against Abolishing Christianity” (1708-1711): Full text: U of Adelaide The Intelligencer (with Thomas Sheridan) (1710-????): Text: Project Gutenberg The Examiner (1710): Texts: Ourcivilisation.com, Project Gutenberg “A Proposal for Correcting, Improving and Ascertaining the English Tongue” (1712): Full texts: Jack Lynch, U of Virginia “On the Conduct of the Allies” (1713) “Hints Toward an Essay on Conversation” (1713): Full text: Bartleby.com “A Letter to a Young Gentleman, Lately Entered into Holy Orders” (1720) “A Letter of Advice to a Young Poet” (1721): Full text: Bartleby.com The Drapier’s Letters (1724, 1725): Full text: Project Gutenberg “Bon Mots de Stella” (1726): a curiously irrelevant appendix to “Gulliver’s Travels” “An Essay on the Fates of Clergymen”: Full text: JaffeBros “A Treatise on Good Manners and Good Breeding”: Full text: Bartleby.com “On the Death of Esther Johnson”: Full text: Bartleby.com “An Essay On Modern Education”: Full text: JaffeBros