Uz treći broj „Tokova“

Dragi sugrađani,

poštovani zatočnici prosvjetiteljstva

Danas sam u Praćevcu mjestu skrovitome, a u gostoljubivoj i pristojnoj kući Raičevića, smislio pravi način kako da vam se obratim:

Tako što ću vas tretirati kao dio proširene redakcije Tokova.

Pred nama je treći broj, prvi u drugoj godini obnove. Sveska se sastoji od 326 stranica finog papira B5 formata. To je ozbiljna zapremina sposobna da prihvati niz korisnih priloga.

Akademik Mijat Šuković je napisao članak Sadržina, smisao i značaj osnovnih principa u Ustavu Crne Gore od 2007. Autor se fokusirao na temeljne članove Ustava, prije svega na svijetli član 1 koji glasi: „Crna gora je nezavisna i suverena država republikanskog oblika vladavine, građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.“

Iscrpno i logično je analizirao devet principa koji su šprajcevi ustavne građevine. (Kad Tomas Hobs može da govori o „armaturi građanske demokratije“, mogu i ja da dopunim ovo o šprajcevima.) Imam inspiraciju da ukratko pomenem tri bitna pojma.

1) Nekoliko mjeseci prije Referenduma rekao sam u ovom hramu kulture da će crnogorska država morati da bude građanska. Bila je to samo jedna laička nada zabrinutog pojedinca. To se obistinilo. Gospodin Šuković uspješno obrazlaže nužnost toga rješenja. U časopisu slijedi prilog koji je ubjedljiva potpora tome stavu:

U obimnoj studiji Demografske karakteristike Gornjeg Polimlja, dr Radovan Bakić daje odličan pregled na tu temu. Ponudio je mnoštvo statističkih podataka i tabela. To su podaci koji prostorno-vremenski pokrijevaju cijelo relevantno stanište. To nije tekst za jedno čitanje; on enciklopedijski sistematizuje pokazatelje. Treba zapamtiti da je ta građa u ovom, trećem broju. Autor pokazuje da je ova sredina multietnična i multikonfesionalna – prioritet se može ponuditi jedino građaninu. Širite dalje.

2) Napisano je u Ustavu da je Crna Gora ekološka država. To je dobro rješenje i opet je u komentaru dato jasno obrazloženje. Taj programski stav je onda poduprt sa nekoliko priloga u broju:

A) Tandem Ivanović-Janković govori o zaštiti Plavskog jezera, odlična jedna tema;

B) Mr Kalač piše o šumama Gornjeg Ibra, akutna jedna tema;

C) Dr Milun Babić piše o potencijalnoj mini-elektrani na Bistrici.

Rijeke su nam zagađene! Kese, šporeti i lonci plivaju svetim vodama! Povedimo akciju, uz pomoć oštrih sankcija, spasavanja vodenih tokova Crne Gore. Širite dalje!

3) Ustav Crne Gore napisan je na temeljima evropskog Prosvjetiteljstva. Dr Šuković to pominje na stranici 23. U časopisu imamo nekoliko priloga koji naginju ovoj tendenciji:

A) Odlični medaljon Draška Došljaka o starim imenima Polimlja i Bihora;

B) Dr Tanja Bečanović razmišlja o Ristu Ratkoviću u kontekstu nadrealizma;

C) Prilog Sretena Lutovca o Beranskoj gimnaziji;

D) Tri priloga na temu prosvjećivanja u zdravstvu, izvještaj dr Bakića o prvim diplomcima VMŠ u Beranama, čemu bi se beskrajno radovao primarijus Zogović;

E) O Radmanskoj klisuri Torine čitamo iz pera Predraga Lutovca.

Živimo u čudnom vremenu. Mnogi su se upregli u šklopocije koje vuku zakorovljenim makadamom koji je suprotan smjeru prosvjetiteljske trase. Ponavljači istorije ne priznaju junačke, a prosvetiteljske podvige; mlataraju sa revizijom završenih ratova, najprije sa II Svjetskim ratom. Poznati crnogorski štetočinja zida kvislinške crkve.

Zbog toga mislim da bi u narednim brojevima dobrodošli prilozi hrestomatije prosvjetiteljskih velikana. Ne mislim samo na Kanta. U Francuskoj živi i radi otmeni filozof Mišel Onfre. Treba viđeti zašto Francuzi hvale njegovu Ateološku raspravu. Ne postoji apsolutizovani pojam tolerancije. Postoji saradnja ljudi, ali i nepomirljivi sukob ideja. Zlo i dobro ne sarađuju! Itd.

Još nešto smo zapustili. U uvodu Ivan Raičević pominje čojstvo i duh ovog podneblja. Šta je sa nadgradnjom pojma čojstva koji je utemeljio Marko Miljanov? Mi imamo kapaciteta da se pomjerimo naprijed na temu crnogorske etike. Širite dalje.